Jedna riječ ili emotikon mogu promijeniti dječji izbor hrane

Većina roditelja vrlo brzo uviđaju da i mala djeca itekako dobro znaju pokazati što vole, a što ne vole. Ipak, relativno se malo bihevioralnih istraživanja provodi s djecom u dobi od šest do devet godina. Razlog nisu samo etičke dozvole za takva istraživanja, već i potreba da se testovi i zadaci prilagode djeci koja još ovladavaju djelatnostima čitanja i pisanja. Upravo je ta dob posebno važna za istraživanje jer se prehrambene navike tada još oblikuju, a odluke koje djeca donose mogu imati dugoročne posljedice za njihovo zdravlje.

U suradnji s kolegama iz Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenoga Kraljevstva prof. dr. sc. Ružica Brečić objavila je istraživanje provedeno među djecom ove dobne skupine. Autori su spojili nekoliko metoda prilagođenih djeci kako bi odgovorili na jednostavno pitanje: može li emotikon ili samo jedna riječ povećati vjerojatnost da će dijete odabrati zdraviji međuobrok?

Rezultati pokazuju da jednostavni znakovi povezani sa zdravijom hranom mogu utjecati na dječji izbor. Oznake poput zdravo i ukusno, kao i emotikoni poput osmijeha, srca ili savijene ruke koja simbolizira snagu, mogu potaknuti djecu da zdraviju hranu odaberu umjesto manje zdravih alternativa.

Međutim, takvi znakovi ne djeluju jednako na svako dijete. Njihov učinak ovisi ponajprije o stavovima koje dijete već ima prema hrani, a nešto manje i o njegovu znanju o zdravoj i nezdravoj prehrani. Drugim riječima, samo znanje o tome što je zdravo nije dovoljno. Važnu ulogu imaju i način na koji djeca doživljavaju hranu te njihovi svjesni i nesvjesni stavovi.

Rezultati ovoga istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju učinkovitijih kampanja i intervencija kojima se djecu potiče na zdravije prehrambene izbore. Dugoročno takvi izbori mogu pridonijeti stvaranju zdravijih prehrambenih navika u odrasloj dobi.

Šire gledano, istraživanje pokazuje da prije osmišljavanja intervencija kojima želimo potaknuti djecu na zdravije odluke moramo bolje razumjeti kako djeca odlučuju: što primjećuju, kako tumače poruke koje im upućujemo i što u njihovu okruženju utječe na njihove izbore.

Istraživanje je financirano sredstvima Europske unije – NextGenerationEU u okviru poziva IIP-581-2025 (GAMEHEALTH).

Cijeli znanstveni rad dostupan je ovdje. 

LINKEDIN POST